Pikiranje Pikiranje je presađivanje biljaka iz manje u vece povrsine. Ono se izvodi da bi se povećao životni prostor biljkama. Kada rasad obrazuje 2-3 lista, vrši se pikiranje u posebno pripremljene leje ili u saksije od plastike. Zemljište na kome se izvodi pikiranje je smeša supstrata, samo u većem procentu baštenske zemlje. Temperatura supstrata treba da je iznad 15 C. Biljke se presađuju na rastojanje 10-12 cm u jamice(saksije), a jamice(saksije) se ređaju na rastojanje 10×10 cm. Prilikom pikiranja rasada neophodno je da se korenov sistem ne podvija. Biljke treba pričvrstiti uz drvca da se ne bi krivile. Pikiran rasad treba zaliti mlakom vodom. Nega rasada
Sastoji se od plevljenja korovskih biljaka, zalivanja i zaštite. U toku proizvodnje rasada zalivanje je redovna mera. Ukoliko se pojave korovske biljke suzbijaju se čupanjem . Takođe, vodi se računa o zdravstvenom stanju rasada i ako se ukaže potreba vrši se zaštita hemijskim sredstvima. Nakon pikiranja temperatura u plasteniku ne bi trbalo da prelazi 20 C, a oblačnih dana 17-18 c, odnosno 15-16 C noću. Kada se formira 4-5 lista temperatura se snižava za 2-3 stepena. Rasad se pažljivo zaliva, jer previše vode može da dovede do prekomernog rasta biljaka. Ukoliko rasad treba da se prihrani izvodi se 10-15 dana posle pikiranja ili 10 dana pre rasađivanja. Pripremljen rasad za sadnju treba da bude 25-30 cm visine i da ima 6-7 stalnih listova i da je u fazi formiranja prve cvetne grane. Dobar rasad je onaj koji ima debelo i kratko stablo sa dobro razvijenim listovima. Od nicanja do faze gotovog rasada treba da protekne 50-60 dana. Priprema zemljišta za sadnju Priprema zemljišta za sadnju paradajza podrazumeva duboko jesenje oranje na dubini od 30-35 cm. Ispred dubokog oranja treba rasturiti, po površini zemljišta, 4-5 vagona po hektaru pregorelog stajskog đubriva. Potrebno je rasturiti 2/3 mineralnog đubriva, a ostali deo đubriva unosi se pred rasađivanje i kao prihrana. Ako je zalivanje u brazdama, normalno je da se paradajz sadi po rubovima. Ako je zalivanje veštačkom kišom ili sistemom kap po kap, paradjiz se može saditi i po ravnoj površini. Kod nas je najčešće sađenje po ravnoj površini, gde se paradajz navodnjava sistemom kap po kap. Rokovi sadnje Rokovi sadnje se određuju prema regionima gde se sadi rani paradajz i od toga da li postoje uslovi za zagrevanje plastenika. Temperatura vazduha ispod jednoslojnog plastenika je samo za 1-2 C viša od temperature spoljne sredine. Kod dvoslojnih i troslojnih plastenika temperatura u plasteniku je veća za 5-6 C od spoljne sredine. Za sadnju u prvoj i drugoj dekadi marta, preporučuju se dvostruki i trostruki plastenici. Za sadnju paradajza u trećoj dekadi marta i u prvoj dekadi aprila meseca preporučuju se jednoslojni plastenici. Rasađivanje
S povratkom proleća vraća se i svetlost, pa biljke traže više pažnje. Zato povećajte broj zalivanja i količinu vode i đubriva, prskajte i počnite da razmnožavate svoje omiljene vrste.
Prvo, kompletirajte i stavite na sto potreban materijal: saksije, zdele, humus za izmeštanje, pesak, treset, vermikulit, zemlju iz bašte, glinene kuglice za drenažu, vrtlarske makaze s oprugom za eventualno orezivanje stabljika ili korenja, kantu za zalivanje s rešetkom na kljunu s malim otvorima i biljke za izmeštanje. Napravite drenažni sloj debljine 2-3 cm, zatim sipajte humus tako da gornji deo busena dođe na isti nivo kao u prvobitnoj saksiji. Izvadite biljku iz saksije udarajući po ivici. Zagrebite malo po površini starog humusa i sa strana busena, razmrsite korenje i stavite biljku u sredinu nove saksije. Sipajte odgovarajući supstrat, poravnjavajući ga rukom. Nivo humusa treba da stigne do oko 1 cm od ivica saksije pre zalivanja. ZALIVANJE − Postepeno povećavajte zalivanje dok ne stignete na dva puta nedeljno kod vrsta koje najviše traže vodu − Čim se pojave cvetni pupoljci zalivajte biljku jednom nedeljno − Počnite polagano da zalivate kaktuse i mesnate biljke, ali bez viška vode − Ne zalivajte hladnom vodom, već onom na sobnoj temperaturi PRIHRANJIVANJE − Sredinom meseca počnite redovno da đubrite, u početku uzimajte razblaženo tečno đubrivo − Nikada ne đubrite po suvom supstratu ili ako je biljka žedna − Sačekajte mesec i po do dva meseca pre nego što počnete ponovo da đubrite ako ste tek izmestili biljku − Uzimajte specijalno đubrivo za drveće u saksijama ili kaktuse SEJANJE − Mini staklena bašta sa grejanjem je idealna za uspešno sejanje − Sejte na toplom: begoniju, koleus, mimozu, kaktus... − Koristite raspršivač, a ne kantu za zalivanje za orošavanje semena da se ne bi pomeralo − Ako nemate humus za seme, uzimajte mešavinu u jednakim delovima svetlog treseta i peska ili vermikulita IZMEŠTANJE − Izmestite zelene biljke bez dovoljno prostora ili one čija se zemlja nije menjala preko dve godine − Sačekajte kraj cvetanja za izmeštanje biljaka koje upravo cvetaju − Kaktuse izmeštajte samo ako je saksija postala nestabilna ili ako nemaju dovoljno prostora − Izmeštanje mlade biljke u punom razvoju uzmite nešto veću saksiju. Sačuvajte istu saksiju za zrelu biljku SAĐENJE − Napravite kompoziciju u jednoj vrsti korita grupisanjem zelenih i cvetnih biljaka. − Odaberite vrste sa istim potrebama za svetlošću i zalivanjem − Da biste dali veseliji ton vašim kompozicijama, dodajte jedan ili više primeraka procvetalih biljaka. Stavite ih u korito ne vadeći ih iz saksije, da biste mogli lakše da ih obnavljate. |
AutorPozdrav svima, moje ime je Filip. Arhiva
May 2014
Kategorije |