Razmnožavanje biljaka generativnim putem(semenom) je dobar način da se uz mala ulaganja dodje do velikog broja biljaka. Posebno su cvetnice, bilo da su sezonske ili trajice, pogodne za ovakav način razmnožavanja.
Važno je znati da seme do setve treba čuvati na hladnom, na temperaturi od oko 10 stepeni ili u frižideru (8 stepeni). Seme treba sejati isključivo u supstrat za setvu semena, koji je sterilan i nije bogat hranljivim materijama. Seme je potrebno sejati u posude koje na dnu imaju otvore, kako bi višak vode slobodno oticao. Šta je seme? Seme je čudesna snaga u omotaču-mala biljka u obliku klice, puna hranljivih materija i zaštićena tvrdom opnom. Čuvano na suvom ostaće u stanju dormantnosti (mirovanja). U većini slučajeva ostaje živo odnosno sposobno za život, tokom jedne ili više godina, naročito ako se čuva u hladnom prostoru. Kada je izloženo povoljnoj kombinaciji vlage i toplote seme počinje da apsorbuje više vode. To će dovesti do toga da semenke nabubre, puknu i dozvole klici biljke da počne da raste. Taj proces se zove klijanje. Iako neka semena imaju specijalne potrebe, osnovni zahtevi za uspeh su sledeći: Voda - Jednom posejano seme mora se održavati vlažnim sve vreme. Dozvoliti mu da se osuši, pre no što se ponovo zalije, naročito ako je počelo da klija, siguran je recept za neuspeh. Nasuprot tome, zemlja ili kompost nikad ne smeju biti prenatopljeni. Temperatura – Raspon temperature koja semenu odgovara za klijanje varira. Ukoliko je niža od potrebne klijanje može da bude veoma sporo ili da izostane, pa čak i da dodje do truljenja semena. Ukoliko je viša, seme često može da ostane “uspavano“. Uprkos različitim zahtevima, većina semena će klijati veoma dobro na sobnoj temperaturi (ukoliko nema ekstremnih varijacija tokom dana i noći). Kompost/zemlja – Treba da bude rastresita, bogata kiseonikom, dobro aerisana, sterilna i da nije bogata hranljivim materijama. Zemlja iz bašte nikako nije dobra za setvu semena u posude i treba koristiti samo nekorišćenu zemlju. Prava dubina setve – Površinski sloj zemlje pomaže semenu da zadrži vlažnost, ali male semenke imaju male zalihe hrane, tj. energije za klijanje i ne mogu klijati na velikim dubinama, s toga ih je najbolje sejati na površini ili veoma blizu površini. Svetlost – Većini semena za klijanje zapravo nije potrebna svetlost, i najbolje ih je prekriti i ne dopustiti da budu izložene izvoru svetlosti dok ne prokllijaju. Neka semena zahtevaju svetlost da bi klijala, te moraju biti posejana na površini ili veoma blizu površini i ne prekrivaju se posle setve. Vreme setve – Vreme setve semena, kako cveća tako i povrća, je veoma važno za većinu vrsta, ukoliko želimo da klijanje bude uspešno. Ako se ne poštuje vreme setve, pored lošeg klijanja, malih prinosa ili zakasnelog cvetanja, mogu biti podložni napadu štetočina i biljnih bolesti. Prerana setva može biti loša isto koliko i suviše kasna. Ne žurite sa setvom semena, pogotovo ako nemate idealne uslove za setvu u zatvorenom ili je napolju još uvek suviše hladno i vlažno. Za setvu na otvorenom potrebno je sačekati da se “proleće oseti u vazduhu”. Biljke posejane kasnije, kada ima dovoljno svetlosti, ne izdužuju se previše, manje su sklone razvijanju bolesti. Najbolje rezultate setve na otvorenom daće biljke posejane kasnije, kada je zemlja toplija i suvlja.
0 Comments
|
AutorPozdrav svima, moje ime je Filip. Arhiva
May 2014
Kategorije |